Ambasade y’u Rwanda muri Sénégal, ku wa Gatanu tariki ya 27 Werurwe, yateguye igikorwa cyo gusogongera no gusangira ikawa n’icyayi by’u Rwanda mu rwego rwo kumenyekanisha ubwiza bw’ibi binyobwa n’umwihariko w’ibikomoka mu Rwanda.
Iki gikorwa cyari kigamije ahanini guha amahirwe abacyitabiriye yo kumvishwa uburyohe bw’ikawa y’u Rwanda n’icyayi cy’u Rwanda ndetse no gufungurira amayira ibi bihingwa ku isoko ryo muri Sénégal ndetse no mu bindi bihugu byo mu karere ko muri Afurika y’Uburengerazuba.
Cyitabiriwe n’abayobozi bahagarariye ibihugu byabo n’imiryango mpuzamahanga muri Sénégal, abahagarariye ibitangazamakuru, abavuga rikumvikana bo muri Sénégal ndetse n’abafite ibikorwa by’ubucuruzi.
Bose bakaba barabashije gusobanurirwa umwihariko w’ikawa n’icyayi by’u Rwanda ndetse n’ibigwi by’ibi bihingwa uhereye mu myaka myinshi ishize.
Abenshi mu bitabiriye iki gikorwa bagaragaje kwishimira ubwiza bw’ibi bihingwa, abasanzwe bakora ibikorwa by’ubucuruzi bagaragaza icyifuzo cyo kubyongera mu byo bacuruza, abandi bagura ibyinshi mu byamurikwaga.
Ambasaderi w’u Rwanda muri Sénégal, Festus Bizimana, yagarutse ku ruhare rukomeye ikawa n’icyayi by’u Rwanda bigira mu bukungu bw’igihugu, mu guteza imbere ibyaro ndetse no kongerera ubushobozi abaturage cyane cyane abagore bo mu cyaro, anibutsa ko ubwiza bwabyo buzwi ku rwego mpuzamahanga.
Yasabye abitabiriye icyo gikorwa bose kuba ba ambasaderi b’ikawa n’icyayi cy’u Rwanda, barushaho kugira akamenyero ko kubinywa kuko bifite umwihariko w’uburyohe.
Hitezwe ko hazabaho imikoranire n’ubufatanye bwisumbuyeho hagati y’inzego z’u Rwanda n’abitabiriye iki gikorwa cyo gusangira ikawa n’icyayi by’u Rwanda.
Ikawa n’icyayi by’u Rwanda ni bimwe mu bihingwa byinjiriza igihugu agatubutse cyane ko bimaze kuba ikimenyabose ku ruhando mpuzamahanga.
Muri Gashyantare 2026, Minisitiri w’Imari n’Igenamigambi, Murangwa Yusuf, yagaragarije Inteko Ishinga Amategeko Umutwe w’Abadepite ko mu bijyanye n’ubucuruzi mpuzamahanga, hagati ya Mutarama n’Ukuboza 2025, icyuho hagati y’ibyoherezwa n’ibitumizwa mu mahanga cyagabanutseho 8.4% kiva kuri miliyari 3$ kigera kuri miliyari 2.7$ ugereranyije n’icyo gihe mu mwaka wa 2024.
Yakomeje ati “Ibi byatewe n’umusaruro mwiza wabonetse mu bicuruzwa byoherezwa mu mahanga harimo ikawa yiyongereyeho 56,7%, amabuye y’agaciro ya 3Ts yiyongeraho 46,2% n’ibindi bicuruzwa byoherezwa mu mahanga byiyongereyeho 21,5%. Ni mu gihe ibyo dutumiza mu mahanga byaganutseho 13,8% mu gaciro ariko byiyongera 13% mu ngano hagati ya Mutarama n’Ukuboza 2025.”
Yerekanye ko muri uwo mwaka hongerewe umusaruro w’ibihingwa bisanzwe byoherezwa mu mahanga (Traditional exports), hinjizwa miliyoni 104.6$ aturutse ku ikawa ugereranyije na miliyoni 63.7$ yari ateganyijwe.
U Rwanda kandi rwinjije miliyoni 49.5 $ aturutse ku cyayi ugereranyije na miliyoni 53.4$ zari ziteganyijwe.
U Rwanda kandi rukomeje kwagura isoko rwoherezaho ibikomoka mu gihugu haba muri Afurika no hirya no hino ku Isi.